Štitna žlezda je endokrina žlezda koja je smeštena u vratu. Zadužena je za stvaranje hormona: T4 neaktivnog oblika i T3 aktivnog oblika. T4 stvoren u štitnoj žlezdi pretvara se u T3 u jetri. Pored hormona T3 i T4, štitna žlezda luči i hormon kalcitonin, koji reguliše količinu kalcijuma u organizmu. Hormoni štitne žlezde zaduženi su za stimulaciju metabolizma.
Ubrzan rad štitne žlezde
Hormoni štitne žlezde mogu da stvore i hiperfunkciju a ona se javlja kada ova žlezda proizvodi previše njenih hormona, usled čega organizam radi prebrzo.
Simptomi koji prate hipertireoidizam:
– Promene u raspoloženju
– Anksioznost
– Loš san
– Gubitakak težine
– Gušavost ( bezbolno oticanje u grlu )
– Proređene ili izostale menstruacije
Kod ovakvog stanja koncentracija šećera u krvi je visoka, slično kao i kod dijabetičara.
Muskulatura creva je previše aktivna, usled čega dolazi do dijareje. Kada štitna žlezda ubrzano radi, vitamin C, vitamin E i kompleks B vitamina pozitivno deluju, jer oni utiču na poboljšanje opšteg funkcionisanja štitne žlezde i takođe utiču na unapređenje imunog sistema. Osobe koje imaju hiperaktivnu štitnu žlezdu trebalo bi da jedu dosta sirovog povrća iz porodice krstašica, kao što su brokoli, prokelj, kupus, karfiol, kelj, zbog sadržaja prirodnog blokatora štitne žlezde. Namirnice sa većom količinom joda, kao i jodiranu so trebalo bi izbegavati, uključujući i morsku ribu i ljuskare.
Usporen rad štitne žlezde
Štitna žlezda se uspori usled premalog lučenja njenih hormona, pa samim tim i organizam postaje usporen.
Simptomi koji prate hipotireoidizam:
– Umor
– Depresija
– Problemi sa pamćenjem
– Dobijanje na težini
– Zatvor
– Jake menstruacije
– Suva kosa i koža
Gluten iz žitarica se sve češće povezuje sa autoimunim bolestima štitne žlezde. Gluten može da dovede do migrene, umora i gojenja. Toksini takođe usporavaju rad štitne žlezde. Potrebno je kloniti se žive i pesticida iz hrane, izbegavajte fluorid.
Štitna žlezda je veoma pogođena stresom. Visok nivo kortizola dovodi do manjeg stvaranja hormona T3.
Jod u hrani i omega 3 masne kiseline zaduženi su se stvore hormoni štitne žlezde. Pretvaranje neaktivnog T4 u aktivan T3 zahteva selen.
Alge i morsko povrće sadrže jod, sardina i losos takodje sadrže jod, vitamin D3 i omega 3 masne kiseline.
Kod usporenog rada štitne žlezde savetuje se ograničen unos povrća iz roda krstašica, rotkve, prosoa, jer sadrže tiocijanat, koji smanjuje funkciju štitne žlezde.
Hipotireoidizam je više zastupljen kod žena, nego kod muškaraca.
Pušenje može značajno da poveća težinu hipotireoidizma.
Trudnice sa usporenim radom štitne žlezde imaju veću šansu da rode decu sa niskim koeficijentom inteligencije.
Da li ste se ikada zapitali šta je heljda, da li je žitarica? Pročitajte razne stučne savete od Dr. Gifing ovde.
Za Klub zdravih navika: Ordinacija Dr. Gifing – Centar za hrono ishranu